• O Turizmariumu
  • Uslovi korišćenja
  • Kontakt
info@turizmarium.ogledalo.rs
*Turizmarium
  • Razgovori o turizmu
  • Komentari i mišljenja
  • Analize
  • Održivi razvoj
  • Reportaže
  • Vesti
  • Tech
  • Događaji
  • Odabrano
No Result
View All Result
  • EnglishEnglish
  • Razgovori o turizmu
  • Komentari i mišljenja
  • Analize
  • Održivi razvoj
  • Reportaže
  • Vesti
  • Tech
  • Događaji
  • Odabrano
No Result
View All Result
*Turizmarium
No Result
View All Result

Većina građana Srbije želi da proizvodi struju iz obnovljivih izvora energije

Nina Kovačević by Nina Kovačević
26 октобра, 2021
in Održivi razvoj
0
Share on FacebookShare on Twitter

Analiza istraživanja o stanju, potrebama i stavovima građana Republike Srbije u oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije

Skoro dve trećine građana Srbije zainteresovano je da postane „kupac-proizvođač“ električne energije, 45% je zainteresovano za subvencije države, dok više od jedne trećine ispitanika nije uopšte upoznato sa državnim subvencijama za uvođenje obnovljivih izvora energije u domaćinstvima, pokazalo je najnovije istraživanje Centra za unapređenje životne sredine o stanju, potrebama i stavovima građana naše zemlje u oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije.

Obnovljive izvore energije za zagrevanje vode, grejanje ili hlađenje koristi samo 3,8% domaćinstava i to najviše solarnu energiju (3,2%), dok geotermalnu energiju koristi samo 0,6% ispitanika.

Građani Srbije za grejanje najčešće koriste sopstveno etažno grejanje (32,5%), daljinsko grejanje putem toplana (31,7%) i električne uređaje (15,7%). Štednjaci na čvrsta goriva su i dalje veoma prisutna vrsta grejanja (skoro 10%) i skoro pet puta su više zastupljeniji na selu nego u gradu.

Kada izuzmemo ispitanike koji koriste daljinsko grejanje putem toplana, energenti koje najviše koristimo za grejanje u domaćinstvu su električna energija (41,5%) i drvo (29,3%). Slede gas (12,9%), drvna biomasa (12,3%) i ugalj (3,4%), dok samo 0,6% domaćinstava za grejanje koristi energiju dobijenu iz obnovljivih izvora.

Električna energija se u gradovima koristi tri puta više nego u ruralnim područjima, dok tamo preovlađuje upotreba ogrevnog drveta. Ugalj kao energent za grejanje znatno je prisutniji u seoskim sredinama nego u gradu, i to najviše u Južnoj i Istočnoj Srbiji.

U prethodnih deset godina više od polovine ispitanika (58,3%) je ulagalo napor da podigne nivo energetske efikasnosti svog domaćinstva. Najčešće izvođeni radovi su zamena prozora (68,7%), spoljnih vrata (41,7%) i termička izolacija zidova (42,9%) i fasade (40,9%).

Preko 50% ispitanika koji žive u kući navode nedostatak novca kao razlog zašto nisu primenili neke od mera energetske efikasnosti. Među ispitanicima koji žive u stanu u kući taj procenat iznosi 38,5%, dok kod onih koji žive u stambenoj zgradi to iznosi samo 14,2%. Problem nedostatka novca je izraženiji kod ispitanika koji žive u ruralnim područjima (55,3%).

Zamena prozora (38,9%), termička izolacija fasade (31,3%) i termička izolacija zidova (28,2%) trenutno su najvažnije potrebe ispitanika u cilju poboljšanja energetske efikasnosti stambenih jedinica u kojima žive.

Skoro petina ispitanika nije informisana da će država davati subvencije za unapređenje energetske efikasnosti stambenih jedinica. S druge strane, natpolovičan broj ispitanika ujedno je informisan i zainteresovan za takvu mogućnost. Najzad, nešto više od četvrtine ispitanika, premda su upoznati, nisu zainteresovani da dobiju subvenciju.

Stavovi o klimatskim promenama

Da su klimatske promene najveći globalni izazov i da je potrebno upotrebiti sve raspoložive postupke i tehnološke alatke u borbi protiv klimatskih promena smatra više od 90% ispitanika. Takođe, većina ispitanika prepoznaje uticaj klimatskih promena na njihovu svakodnevicu i iskazuje zabrinutost zbog uticaja ovih promena na budućnost mesta u kojem žive.

Naučnim podacima o klimatskim promenama ne veruje više od 5% ispitanika i zanimljivo je da je među muškarcima (7,6%) dvostruko veći procenat onih koji ne veruju naučnim podacima nego među ženama (3,6%).

Samo 20% ispitanika misli da je vazduh oduvek bio zagađen. S ovim stavom se u potpunosti (54,2%) ili delimično (21,2%) ne slaže skoro tri četvrtine ispitanika.

Da su aktivnosti ljudi najvažniji uzrok klimatskih promena smatra 93% ispitanika, dok više od tri četvrtine u potpunosti opovrgava stav da je Srbija jedna od vodećih zemalja u borbi protiv klimatskih promena i smatra da se donosioci odluka ne bave dovoljno klimatskim promenama.

Zagađenje vazduha (67,1%), porast temperature (58,3%), ekstremni vremenski uslovi (43,8%) i smanjenje kvaliteta i količine vodnih resursa (42,1%) su četiri najzastupljenije posledice klimatskih promena koje su najprisutnije u Srbiji prema mišljenju ispitanika.

Građani (57,7%) su samosvesni i prepoznaju sopstvenu odgovornost, dok takođe smatraju da Vlada RS (74,8%), Ministarstvo zaštite životne sredine (44,8%) i kompanije (44,65%) imaju najveću odgovornost u borbi protvi klimatskih promena.

Istraživanje jasno pokazuje da postoji velika zainteresovanost građana da unaprede energetsku efikasnost svojih domaćinstava, da se uključe u proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije, kao i da imaju visoku svest o ozbiljnosti izazova klimatskih promena. Pored toga, uočljivo je da je potrebna snažnija podrška države u finansiranju mera energetske efikasnosti i uvođenja obnovljivih izvora energije, bolje informisanje o državnim subvencijama u ovim oblastima, kao i obrazovanje građana o posledicama izmenjene klime i njihovoj ulozi u aktivnostima ublažavanja klimatskih promena.

Istraživanje je sprovedeno u avgustu 2021. godine i u njemu je učestvovalo ukupno 504 ispitanica i ispitanika iz cele Srbije. Kompletno istraživanje možete preuzeti na linku: https://cuzs.org.rs/klima-docs/Analiza-istrazivanja-u-oblasti-energetske-efikasnosti-i-obnovljivih-izvora-energije.pdf

Projekat „Energija promene“ sprovodi Centar za unapređenje životne sredine u saradnji sa udruženjem Klima101, u okviru projekta Beogradske otvorene škole „Zeleni inkubator“, uz finansijsku podršku Evropske unije i Fondacije Fridrih Ebert.

Tags: analizaenergetska efikasnostistraživanjeklimatske promeneobnovljivi izvori energijeodrživi razvojzaštita životne sredine
Previous Post

Zašto nam je potreban Turizam 4.0 u Srbiji?

Next Post

Pandemija i buđenje svesnosti u turizmu

Nina Kovačević

Nina Kovačević

Related Posts

Epson i WWF započinju trogodišnje partnerstvo za oporavak i obnovu šuma
Održivi razvoj

Epson i WWF započinju trogodišnje partnerstvo za oporavak i obnovu šuma

7 марта, 2023
Zapadni Balkan: Stručnjaci i predstavnici nevladinih organizacija pozivaju na uključivanje novih reka u Emerald mrežu
Održivi razvoj

Zapadni Balkan: Stručnjaci i predstavnici nevladinih organizacija pozivaju na uključivanje novih reka u Emerald mrežu

13 фебруара, 2023
Schneider Electric poziva na veće napore u ubrzavanju energetske tranzicije i rešavanju energetske krize: dekarbonizacija i efikasnost su ključne
Održivi razvoj

Schneider Electric poziva na veće napore u ubrzavanju energetske tranzicije i rešavanju energetske krize: dekarbonizacija i efikasnost su ključne

24 јануара, 2023
Novo Deloitte-ovo istraživanje otkriva da je većina organizacija povećala ulaganja u održivost tokom prošle godine usred globalne neizvesnosti
Održivi razvoj

Novo Deloitte-ovo istraživanje otkriva da je većina organizacija povećala ulaganja u održivost tokom prošle godine usred globalne neizvesnosti

18 јануара, 2023
Top 5 izazova energetskog sektora u 2023. godini
Održivi razvoj

Top 5 izazova energetskog sektora u 2023. godini

28 децембра, 2022
Od plemenske vatre do prozjumera: Kako ćemo u budućnosti ponovo da proizvodimo energiju za sopstvene potrebe?
Održivi razvoj

Od plemenske vatre do prozjumera: Kako ćemo u budućnosti ponovo da proizvodimo energiju za sopstvene potrebe?

30 септембра, 2022
Next Post
Pandemija i buđenje svesnosti u turizmu

Pandemija i buđenje svesnosti u turizmu

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Uspon digitalnog turizma

Uspon digitalnog turizma

15 марта, 2023
Evo šta možete očekivati od putovanja u 2023. godini: trendovi i predviđanja

Evo šta možete očekivati od putovanja u 2023. godini: trendovi i predviđanja

14 марта, 2023
Epson i WWF započinju trogodišnje partnerstvo za oporavak i obnovu šuma

Epson i WWF započinju trogodišnje partnerstvo za oporavak i obnovu šuma

7 марта, 2023

Kalendar događaja

Today
Пон
Уто
Сре
Чет
Пет
Суб
Нед
п
у
с
ч
п
с
н
27
28
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
1
2
*Turizmarium

© 2020

Navigate Site

  • Razgovori o turizmu
  • Komentari i mišljenja
  • Analize
  • Održivi razvoj
  • Reportaže
  • Vesti
  • Tech
  • Događaji
  • Odabrano

Follow Us

No Result
View All Result
  • Razgovori o turizmu
  • Komentari i mišljenja
  • Analize
  • Održivi razvoj
  • Reportaže
  • Vesti
  • Tech
  • Događaji
  • Odabrano

© 2020

Login to your account below

Forgotten Password?

Fill the forms bellow to register

All fields are required. Log In

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In