• O Turizmariumu
  • Uslovi korišćenja
  • Kontakt
info@turizmarium.ogledalo.rs
*Turizmarium
  • Razgovori o turizmu
  • Komentari i mišljenja
  • Analize
  • Održivi razvoj
  • Reportaže
  • Vesti
  • Tech
  • Događaji
  • Odabrano
No Result
View All Result
  • EnglishEnglish
  • Razgovori o turizmu
  • Komentari i mišljenja
  • Analize
  • Održivi razvoj
  • Reportaže
  • Vesti
  • Tech
  • Događaji
  • Odabrano
No Result
View All Result
*Turizmarium
No Result
View All Result

Svetski dan životne sredine 2020. – Vreme je za prirodu!

Nina Kovačević by Nina Kovačević
5 јуна, 2020
in Održivi razvoj
0
Share on FacebookShare on Twitter

Neophodno hitno zaustaviti ubrzanu degradaciju prirodnog sveta i uspostaviti oporavak zasnovan na principima održivosti

Milionima životinjskih i biljnih vrsta na planeti Zemlji preti izumiranje, velikim delom usled gubitka prirodnih staništa, dok je svega četvrtina planete netaknuta i još uvek bezbedna za vrste koje je naseljavaju. Pored toga, razaranjem šuma i uništavanjem prirodnih staništa patogeni se izmeštaju iz njihove prirodne sredine i sa životinjskih vrsta prelaze na novog domaćina – ljude. Zato je tema ovogodišnjeg Dana životne sredine biodiverzitet – odnosno Vreme je za prirodu!

Trenutna epidemija virusa COVID-19 pokazuje koliko je zdravlje ljudi povezano sa zdravljem planete. „Moramo ulagati više i brže u drugačije upravljanje prirodnim resursima. Tokom perioda izolacije i karantina usled epidemije bili smo svedoci smanjenja zagađenja vazduha i vode kao i emisije ugljen-dioksida širom sveta, za rekordno vreme. Ovaj privremeni predah pokazuje da možemo napraviti preokret ka pozitivnoj transformaciji. Postoje tehnološka rešenja uz pomoć kojih privreda može biti više zasnovana na prirodi, koja bi omogućila i otvaranje novih radnih mesta. Moramo promeniti način na koji proizvodimo energiju na globalnom nivou, zatim naše obrasce potrošnje, poljoprivredne prakse, transport, modele investiranja. To je moguće, izvodljivo, i predstavlja zajedničku odgovornost političkih lidera, velikih privrednika i svih građana,“ izjavila je Fransoaz Žakob, stalna koordinatorka UN u Srbiji.

U poslednjem izveštaju Međuvladine naučno-političke platforme za biodiverzitet i ekosistemske usluge (IPBES) navodi se da trenutni negativni trendovi biološke raznovrsnosti i ekosistema ugrožavanju napredak ka 80% potciljeva održivog razvoja koji se odnose na siromaštvo, glad, zdravlje, održivu potrošnju i proizvodnju, vodu, gradove, klimu, okeane i zemljište. Vrednost usluga koje dobijamo iz prirode procenjuje se na 125-140 biliona američkih dolara godišnje, što je iznos 1.5 globalnog BDP-a. Hrana koju jedemo, vazduh koji udišemo i voda koju pijemo potiču iz prirode. Dok se krećemo ka populaciji od 10 milijardi ljudi na ovoj planeti, moramo prigrliti mogućnosti i vrednosti prirodnog okruženja, a ne raditi protiv njega.

Republika Srbija je jedan od šest evropskih centara biodiverziteta. U Srbiji živi 43,3% vrsta koje naseljavaju Evropu. U skladu sa UN Konvencijom o biološkoj raznovrsnosti ratifikovanoj 2002. godine, Republika Srbija se obavezala da će 17% svoje teritorije staviti pod zaštitu. U tom pogledu, poslednjih godina ostvaren je određeni napredak – 2017. godine rezervat biosfere Bačko Podunavlje upisan je u Svetsku listu rezervata biosfere priznatih od strane UNESCO-a. Nacionalni park Đerdap je prva oblast u Srbiji koja je nominovana za pristupanje UNESCO Globalnoj mreži geoparkova. Neophodno je dalje unapređenje održivog upravljanja prirodnim resursima, i uspostavljanje ekoloških mreža poput NATURA 2000.

Podjednako je važno i obnavljanje ekosistema. UN su nedavno proglasile Dekadu obnove ekosistema 2021-2030, koja je jedinstvena prilika da se pojačaju napori na obnovi uz otvaranje radnih mesta i borbu protiv klimatskih promena u okviru Agende 2030 i Ciljeva održivog razvoja.

Da bi se čuo  glas mladih za  o važnim pitanjima koja se tiču životne sredine, i da bi se njihova mišljenja i stavovi  uključili u programska i strateška rešenja, UNICEF i UNEP su pozvali mlade u Srbiji da  putem platforme U-Report koju administra UNICEF, podele svoje mišljenje i iskustva na ovu temu.

Skoro polovina mladih koji su učestvovali u anketi smatra da je za očuvanje životne sredine pre svega odgovoran pojedinac, dok njih trećina smatra da najvažniju ulogu u tome ima država. Prema mišljenju ispitanika, mladi bi trebalo da budu bolje informisani o zagađenju životne sredine, kao i o problemima krčenja šuma i uništavanja prirodnog staništa biljaka i životinja.

Većina njih, čak 94%, slaže se sa tim da bi očuvanje prirode trebalo da bude prioritet čak i po cenu sporijeg ekonomskog razvoja. Kada su u pitanju mere koje bi trebalo preduzeti u cilju očuvanja prirode, 22% mladih misli da bi se ona sama mogla obnoviti ako bi postojali uslovi za to, 21% da proizvodnja i potrošnja treba da budu odgovornije, 20% je za jaču primenu zakonske regulative, a 18% za širu upotrebu obnovljivih izvora energije.

Tags: biodiverzitetCOVID-19održivi razvojSvetski dan životne sredinevreme je za priroduzaštita životne sredineživotna sredina
Previous Post

Održan sastanak turističkih agencija povodom turističke sezone „Leto 2020“ i svih aktuelnih tema vezanih za poslovanje ovog privrednog sektora u vanrednim okolnostima izazvanim korona virusom

Next Post

„Vojvodina četiri godišnja doba“

Nina Kovačević

Nina Kovačević

Related Posts

Schneider Electric poziva na veće napore u ubrzavanju energetske tranzicije i rešavanju energetske krize: dekarbonizacija i efikasnost su ključne
Održivi razvoj

Schneider Electric poziva na veće napore u ubrzavanju energetske tranzicije i rešavanju energetske krize: dekarbonizacija i efikasnost su ključne

24 јануара, 2023
Novo Deloitte-ovo istraživanje otkriva da je većina organizacija povećala ulaganja u održivost tokom prošle godine usred globalne neizvesnosti
Održivi razvoj

Novo Deloitte-ovo istraživanje otkriva da je većina organizacija povećala ulaganja u održivost tokom prošle godine usred globalne neizvesnosti

18 јануара, 2023
Top 5 izazova energetskog sektora u 2023. godini
Održivi razvoj

Top 5 izazova energetskog sektora u 2023. godini

28 децембра, 2022
Od plemenske vatre do prozjumera: Kako ćemo u budućnosti ponovo da proizvodimo energiju za sopstvene potrebe?
Održivi razvoj

Od plemenske vatre do prozjumera: Kako ćemo u budućnosti ponovo da proizvodimo energiju za sopstvene potrebe?

30 септембра, 2022
Uz ove mere Evropska unija će nastojati da smanji emisiju štetnih gasova za čak 55 odsto do 2030. godine
Održivi razvoj

Uz ove mere Evropska unija će nastojati da smanji emisiju štetnih gasova za čak 55 odsto do 2030. godine

28 јула, 2022
Yettel: Cilj je milion recikliranih mobilnih uređaja do 2025. godine, mobilni uređaji
Održivi razvoj

Yettel: Cilj je milion recikliranih mobilnih uređaja do 2025. godine, mobilni uređaji

7 јула, 2022
Next Post
„Vojvodina četiri godišnja doba“

„Vojvodina četiri godišnja doba“

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Kako da zabeležiš jedinstvenu pojavu na nebu uz vivo inovacije u tehnologiji snimanja

Kako da zabeležiš jedinstvenu pojavu na nebu uz vivo inovacije u tehnologiji snimanja

31 јануара, 2023
Kina gradi prvog DIGITALNOG BLIZANCA na svetu

Kina gradi prvog DIGITALNOG BLIZANCA na svetu

31 јануара, 2023
Plan za idealan zimski dan

Plan za idealan zimski dan

26 јануара, 2023

Kalendar događaja

Today
Пон
Уто
Сре
Чет
Пет
Суб
Нед
п
у
с
ч
п
с
н
30
31
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
1
2
3
4
5
*Turizmarium

© 2020

Navigate Site

  • Razgovori o turizmu
  • Komentari i mišljenja
  • Analize
  • Održivi razvoj
  • Reportaže
  • Vesti
  • Tech
  • Događaji
  • Odabrano

Follow Us

No Result
View All Result
  • Razgovori o turizmu
  • Komentari i mišljenja
  • Analize
  • Održivi razvoj
  • Reportaže
  • Vesti
  • Tech
  • Događaji
  • Odabrano

© 2020

Login to your account below

Forgotten Password?

Fill the forms bellow to register

All fields are required. Log In

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In