• O Turizmariumu
  • Uslovi korišćenja
  • Kontakt
info@turizmarium.ogledalo.rs
Turizmarium
Advertisement
  • Razgovori o turizmu
  • Komentari i mišljenja
  • Analize
  • Održivi razvoj
  • Reportaže
  • Vesti
  • Tech
  • Događaji
  • Odabrano
No Result
View All Result
  • EnglishEnglish
  • Razgovori o turizmu
  • Komentari i mišljenja
  • Analize
  • Održivi razvoj
  • Reportaže
  • Vesti
  • Tech
  • Događaji
  • Odabrano
No Result
View All Result
Turizmarium
No Result
View All Result

Kako analitika može sprečiti opadanje populacije pčela

Nina Kovačević by Nina Kovačević
20 маја, 2020
in Održivi razvoj, Tech
0
Share on FacebookShare on Twitter

Povodom Svetskog dana pčela, kompanija SAS najavila inovativne projekte praćenja, zaštite i unapređenja zdravlja kolonija pčela

Pčele su odgovorne za oprašivanje skoro 75 odsto svih biljnih vrsta koje se direktno koriste za ljudsku ishranu, ali broj pčelinjih kolonija opada, što će dovesti do razornog gubitka u snabdevanju hranom. Kompanija SAS, lider u analitici, koristi tehnologije poput internet stvari (IoT), mašinsko učenje i vizuelnu analitiku da bi održao i podržao zdravu populaciju pčela. S obzirom da broj pčelinjih kolonija drastično opada širom sveta, najnoviji rad uključuje pomoć u spasavanju prvog najvećeg svetskog oprašivača hrane – medonosne pčele.

Povodom obeležavanja Svetskog dana pčela, SAS ističe tri odvojena projekta gde tehnologija nadgleda, prati i poboljšava populaciju oprašivača širom sveta. Prvo, istraživači u SAS-u su razvili neinvazivni način praćenja stanja u košnicama u stvarnom vremenu putem audio podataka i algoritama mašinskog učenja. SAS takođe sarađuje sa Državnim univerzitetom Appalachian na projektu „Broj pčela u svetu” kako bi vizualizovao podatke svetske populacije pčela i razumeo najbolje načine za njihovo čuvanje. Najzad, nedavni pobednici SAS hakatona dekodirali su pčelinju komunikaciju putem mašinskog učenja kako bi maksimizirali pristup hrani i povećali zalihe hrane za ljude.

Neinvazivno praćenje zdravlja košnica

Istraživači razvijaju sistem za bioakustično praćenje kako bi neinvazivnom metodom pratili stanje košnica u realnom vremenu, koristeći alate za digitalnu obradu signala i algoritme mašinskog učenja. Ovaj sistem pomaže pčelarima da bolje razumiju i predvide probleme sa košnicama koji bi mogli dovesti do izumiranja kolonije, uključujući i pojavu novih matica – nešto što obično ne bi mogli da otkriju.

Godišnje stope gubitaka košnica u Americi su više od 40%, a između 25% i 40% tih gubitaka nastaje zbog gubitka matice. Akustična analiza može pčelare upozoriti na nestanak kraljica, što je od vitalne važnosti za značajno smanjenje stope gubitka kolonije. Ovim sistemom pčelari će imati bolje razumevanje stanja u košnicama bez potrebe za obavljanjem dugotrajnih i manuelnih pregleda koji ometaju kolonije pčela.

Modeli mašinskog učenja korišćeni su za „slušanje“ zvukova košnice, koji mogu ukazivati na zdravlje, nivo stresa, aktivnosti rojenja i status matice. Istraživači planiraju da uskoro primene sistem akustičnog prenosa, i nastavljaju da traže načine za širenje upotrebe tehnologije kako bi pomogli medonosnim pčelama – i u krajnjoj liniji čovečanstvu.

Stvaranje svetske mape pčela

Na Svetski dan pčela, SAS pokreće vizuelizaciju podataka u kojoj se pčele „broje“ širom sveta, u okviru inicijative Svetski broj pčela (World Bee Count), koju je osnovao Centar za analitičko istraživanje i obrazovanje (CARE) na državnom univerzitetu Aplači. Cilj inicijative je angažovanje građana širom sveta da slikaju pčele kao prvi korak ka razumevanju razloga za alarmantni pad nijovog broja.

Početkom maja je pokrenuta aplikacija „World Bee Count“ za korisnike – kako pčelare, tako i širu javnost, kako bi dodavali podatke na globalnu kartu oprašivača. Unutar aplikacije pčelari mogu uneti broj košnica koje imaju, a bilo koji korisnik može poslati slike oprašivača sa svoje ili pomoću kamere u aplikaciji. SAS je kreirao mapu za prikaz slika koje korisnici šalju putem ove aplikacije.

U narednim fazama projekta, skup podataka kreiran iz aplikacije mogao bi pomoći univerzitetima i istraživačkim institutima da bolje kreiraju strategiraju spašavanja ovih važnih stvorenja.

Korišćenje mašinskog učenja kako bi se pčelama olakšao pristup hrani

Osnovni razlog pada populacije pčela je nedostatak hrane zbog prakse sejanja samo jedne vrste biljaka na njivama. Kad pčele pronađu dobar izvor hrane, vraćaju se u košnicu da putem plesa saopšte tačno mesto gde se nalazi. Posmatrajući ove plesove, pčelari mogu bolje razumeti gde se pčele hrane, i razmotriti osnivanje novih košnica na tim lokacijama kako bi sačuvali kolonije.

Na nedavno održanom SAS hakatonu u Skandinaviji, pobedio je tim Amesto NextBridge koji je koristio mašinsko učenje kako bi olakšao pristup hrani pčelama. U partnerstvu sa kompanijom Beefutures, tim je uspešno razvio sistem sposoban da automatski detektuje, dekodira i mapira karakterističan ples pčela “waggle”, koristeći Beefutures osmatračke košnice i SAS Viya.

Sistematsko praćenje plesa pčela u stvarnom vremenu omogućava pčelama da deluju kao senzori za svoje ekosisteme. Buduća istraživanja korišćenjem ove tehnologije mogu otkriti druge informacije koje pčele komuniciraju plesom, što bi nam pomoglo da zaštitimo njihovu populaciju, a od čega će svi imati korist.

Tags: analitikainovativni projektiIoTmašinsko učenjeodrživi razvojpčelepopulacija pčelaSASSAS hakatonsistemsko praćenjeSvetski dan pčelatehnologijazaštita prirodezdravlje pčela
Previous Post

COVID -19 drastično smanjio broj turista u martu 2020. godine

Next Post

Evropski dan parkova: Zdravi parkovi, zdravi ljudi

Nina Kovačević

Nina Kovačević

Related Posts

Dan u prirodi postaje još bolji uz ovaj pametni gedžet
Tech

Dan u prirodi postaje još bolji uz ovaj pametni gedžet

24 јуна, 2022
HONOR i svetski poznati umetnik Eugenio Recuenco kreirali film uz pomoć HONOR Magic4 Pro telefona
Tech

HONOR i svetski poznati umetnik Eugenio Recuenco kreirali film uz pomoć HONOR Magic4 Pro telefona

16 јуна, 2022
Kompanija Mars ispunila još jedno obećanje planeti
Održivi razvoj

Kompanija Mars ispunila još jedno obećanje planeti

14 јуна, 2022
Sezona festivala je pred nama – da li ste potpuno spremni za ugodne vikende na otvorenom?
Tech

Sezona festivala je pred nama – da li ste potpuno spremni za ugodne vikende na otvorenom?

7 јуна, 2022
Na klik od magije: Kako da vam fotografije postanu remek-dela
Tech

Na klik od magije: Kako da vam fotografije postanu remek-dela

3 јуна, 2022
Za kampovanje „treba imat’ dušu“
Održivi razvoj

Za kampovanje „treba imat’ dušu“

29 маја, 2022
Next Post
Evropski dan parkova: Zdravi parkovi, zdravi ljudi

Evropski dan parkova: Zdravi parkovi, zdravi ljudi

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Dan u prirodi postaje još bolji uz ovaj pametni gedžet

Dan u prirodi postaje još bolji uz ovaj pametni gedžet

24 јуна, 2022
Dubrovnik – u srcu putnika i u malom prstu jednog turističkog vodiča

Dubrovnik – u srcu putnika i u malom prstu jednog turističkog vodiča

23 јуна, 2022
HONOR i svetski poznati umetnik Eugenio Recuenco kreirali film uz pomoć HONOR Magic4 Pro telefona

HONOR i svetski poznati umetnik Eugenio Recuenco kreirali film uz pomoć HONOR Magic4 Pro telefona

16 јуна, 2022

Kalendar događaja

<< јун 2022 >>
пусчпсн
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 1 2 3
Turizmarium

© 2020

Navigate Site

  • Razgovori o turizmu
  • Komentari i mišljenja
  • Analize
  • Održivi razvoj
  • Reportaže
  • Vesti
  • Tech
  • Događaji
  • Odabrano

Follow Us

No Result
View All Result
  • Razgovori o turizmu
  • Komentari i mišljenja
  • Analize
  • Održivi razvoj
  • Reportaže
  • Vesti
  • Tech
  • Događaji
  • Odabrano

© 2020

Login to your account below

Forgotten Password?

Fill the forms bellow to register

All fields are required. Log In

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In